Boravak u Sv. Martinu na Muri, priredila Tea Salar
Crkva u Svetom Martinu na Muri
U župnoj crkvi u Sv. Martinu nalazi se najstariji zapis arapskim brojkama u Hrvatskoj.
Pronašla ga je Anđela Horvat godine 1954., a potječe iz 1468. godine.
Da je zapis u Sv. Martinu zaista vrijedan spomenik pisma u nas,
potvrđuje i lokacija drugog po redu starosti
postojećeg pisanog primjerka arapskim brojkama u Hrvatskoj.
On se nalazi u zagrebačkoj crkvi sv. Marka, koji potječe iz 1499. godine.
Crkva u Sv. Martinu je po pisanju dr. Anđele Horvat "barokizirana gotička građevina s
dvije pobočne kapele s vitkim zvonikom uz zapadno pročelje i sakristijom uz sjevernu
stranu gotičkog svetišta". Danas je teško točno utvrditi kada su izgrađeni najstariji
dijelovi ovog vrijednog sakralnog objekta, ali iz kanonskih vizitacija doznaje se da
"crkva u 17. stoljeću ima uz svetište lađu i zvonik te sakristiju".
Nešto kasnije, 1767. lađi je prigrađena južna, a 1783 i sjeverna kapela.
Nova sakristija s oratorijem datira iz 1777. godine.
No, najznačajniju kulturno-historijsku vrijednost crkve čini njen gotički dio.
To je "izduženo svetište zasvođeno gotičkim mrežastim svodom, koji sapinju tri glavna kamena,
a nosi ga deset konzola". Upravo ove konzole (nosači) onaj su dio stare građevine koji je
privukao najveću pažnju povjesničara umjetnosti. Na njima se nalaze razni likovi i figure
nepoznatog majstora čak iz 15. stoljeća. Na jednoj od tih konzola nalazi se uklesana na
gotičkoj vrpci i godina 1468. To je najstariji zapis arapskim brojkama u Hrvatskoj.
Do tada su, naime, na svim spomenicima brojke bile pisane rimskim znakovima.
Osim ovih prastarih konzola, veliku povijesnu i umjetničku vrijednost imaju i zidne slikarije,
čije je postojanje dokazano, ali ne i potpuno otkriveno. Već kanonski vizitator Zubić 1688.
godine bilježi da je crkva izvana i iznutra oslikana slikama, dok Gazon 1878. godine
govori da ispod vapna postoje neke slikarije. Ove tvrdnje potvrdila su ispitivanja 1954.
godine kada su ispod žbuke pronađeni "grafiti ugrbeni najranije 1505. godine, u lađi
ornamenti s viticama kakvi su bili uobičajeni u vrijeme renesanse, a u južnoj kapeli
naišlo se na zidne slikarije barokne arhitekture".
I inventar ove crkve posebno je vrijedan: glavni oltar sv. Martina dao je podići 1760.
godine tadašnji župnik Lovro Horvat, dok oltar južne kapele potječe iz 1779., a vrijedna
propovijedaonica i oltar sjeverne kapele iz 1784. godine.
Zlatko Bahum
Mursko Središće 21.08.2001.
|
